Šume

ŠUME

Šume su vrstama najbogatiji kopneni ekosustav u Europskoj uniji (EU). Od hladnih sjevernih šuma do suptropskih, atlantskih otočnih šuma, Europa se može pohvaliti s više od 80 različitih vrsta šumskih staništa. Ove šume pružaju dom ogromnoj raznolikosti divljih životinja, a posebno pticama i kukcima.

Iako se posljednjih 150 godina u Europi stalno pošumljava, naše izvorne šume i njihova bioraznolikost i dalje ostaju pod pritiskom. Loše prakse gospodarenja šumama i širenje invazivnih stranih vrsta i štetnika dovode do pogoršanja zdravlja šuma. Ekstremni vremenski događaji poput oluja i šumskih požara, koji zbog klimatskih promjena postaju sve intenzivniji i češći, dodatno guraju neke od europskih šuma do krajnjih granica. Neke od posljednjih preostalih starih šuma u Europi još uvijek se sijeku u komercijalne svrhe.

EU štiti ugrožene europske šume kroz zakonski okvir zaštite na razini EU-a i aktivnim financiranjem njihovog očuvanja i promicanjem kvalitetnog upravljanja šumama. Natura 2000, europska mreža zaštićenih područja, u središtu je zaštite prirodnih šuma u Europi.

ŠUME

Šume su vrstama najbogatiji kopneni ekosustav u Europskoj uniji (EU). Od hladnih sjevernih šuma do suptropskih, atlantskih otočnih šuma, Europa se može pohvaliti s više od 80 različitih vrsta šumskih staništa. Ove šume pružaju dom ogromnoj raznolikosti divljih životinja, a posebno pticama i kukcima.

Iako se posljednjih 150 godina u Europi stalno pošumljava, naše izvorne šume i njihova bioraznolikost i dalje ostaju pod pritiskom. Loše prakse gospodarenja šumama i širenje invazivnih stranih vrsta i štetnika dovode do pogoršanja zdravlja šuma. Ekstremni vremenski događaji poput oluja i šumskih požara, koji zbog klimatskih promjena postaju sve intenzivniji i češći, dodatno guraju neke od europskih šuma do krajnjih granica. Neke od posljednjih preostalih starih šuma u Europi još uvijek se sijeku u komercijalne svrhe.

EU štiti ugrožene europske šume kroz zakonski okvir zaštite na razini EU-a i aktivnim financiranjem njihovog očuvanja i promicanjem kvalitetnog upravljanja šumama. Natura 2000, europska mreža zaštićenih područja, u središtu je zaštite prirodnih šuma u Europi.

ŠUMSKA STANIŠTA

Diljem Europe postoje različite vrste šuma koje su prilagođene lokalnim okolišnim uvjetima. 85 različitih vrsta šumskih staništa zaštićeno je Direktivom o staništima EU-a. Neka od ovih šumskih staništa postoje samo u vrlo specifičnim područjima, kao što su šume apeninske bukve, šumarci palmi na Kreti i Kanarima i šume ciparskog cedra. Rasprostranjenije šume uključuju bukove šume koje prevladavaju u srednjoj Europi, šume crnogorice (borova i smreke) koje su uobičajene u planinskim područjima i sjevernoj Europi, te mješovite hrastove i crnogorične šume tipične za mediteransku regiju.

level_2_slide_1

ŠUMSKA STANIŠTA

Diljem Europe postoje različite vrste šuma koje su prilagođene lokalnim okolišnim uvjetima. 85 različitih vrsta šumskih staništa zaštićeno je Direktivom o staništima EU-a. Neka od ovih šumskih staništa postoje samo u vrlo specifičnim područjima, kao što su šume apeninske bukve, šumarci palmi na Kreti i Kanarima i šume ciparskog cedra. Rasprostranjenije šume uključuju bukove šume koje prevladavaju u srednjoj Europi, šume crnogorice (borova i smreke) koje su uobičajene u planinskim područjima i sjevernoj Europi, te mješovite hrastove i crnogorične šume tipične za mediteransku regiju.

level_2_slide_1

NPODRUČJA MREŽE NATURA 2000 KOJA ŠTITE HRASTOVE ŠUME

HRASTOVE ŠUME

Prirodne hrastove šume široko su rasprostranjene diljem Europe. Postoje mnoge vrste hrastovih šuma, od listopadnih, umjerenih šuma atlantskog hrasta do zimzelenih šuma mediteranskog hrasta. Najčešće vrste hrasta su hrast lužnjak (Quercus robur) i hrast crnika (Quercus ilex). Najrjeđi je zlatni hrast (Quercus alnifolia) koja dominira nekim šumama u planinama Cipra. Od svih europskih autohtonih vrsta drveća, hrastovi se smatraju onima s najvećim brojem povezanih vrsta, posebice među kukcima.

Mreža Natura 2000 štiti hrastove šume diljem Europe. To uključuje atlantske i srednjoeuropske hrastove šume koje su karakteristične po hrastu lužnjaku i hrastu kitnjaku (Quercus petraea), oba su dominantna stabla hrasta na više od 2000 područja mreže Natura 2000 diljem EU-a.

NPODRUČJA MREŽE NATURA 2000 KOJA ŠTITE HRASTOVE ŠUME

HRASTOVE ŠUME

Prirodne hrastove šume široko su rasprostranjene diljem Europe. Postoje mnoge vrste hrastovih šuma, od listopadnih, umjerenih šuma atlantskog hrasta do zimzelenih šuma mediteranskog hrasta. Najčešće vrste hrasta su hrast lužnjak (Quercus robur) i hrast crnika (Quercus ilex). Najrjeđi je zlatni hrast (Quercus alnifolia) koja dominira nekim šumama u planinama Cipra. Od svih europskih autohtonih vrsta drveća, hrastovi se smatraju onima s najvećim brojem povezanih vrsta, posebice među kukcima.

Mreža Natura 2000 štiti hrastove šume diljem Europe. To uključuje atlantske i srednjoeuropske hrastove šume koje su karakteristične po hrastu lužnjaku i hrastu kitnjaku (Quercus petraea), oba su dominantna stabla hrasta na više od 2000 područja mreže Natura 2000 diljem EU-a.

level_4_slide_1

ŠUMSKE VRSTE

Osim drveća, europske šume dom su bogatom nizu životinja i biljaka. Mnoge se vrste nalaze isključivo u europskim šumama i ne pojavljuju se nigdje drugdje u svijetu. Veće životinjske vrste poput medvjeda, vukova i orlova, iako ne ovise u potpunosti o šumama, također se uvelike oslanjaju na ove ekosustave.

Šume su doživjele velike promjene tijekom posljednjih nekoliko stoljeća, a neke ranije uobičajene vrste ovisne o šumi sada se bore za opstanak. Direktive EU-a o prirodi štite više od 400 biljnih i životinjskih vrsta povezanih sa šumama i šumskim ekosustavima: više od 250 ptica, gotovo 30 vrsta vodozemaca, 48 člankonožaca, 57 sisavaca, 16 nevaskularnih biljaka, 13 gmazova, 10 mekušaca i četiri vaskularne biljke koje ovise o šumama zakonom su zaštićene u EU-u. Pjegavi daždevnjak (Salamandrina terdigitata), na primjer, obitava samo u Italiji.

level_4_slide_1

ŠUMSKE VRSTE

Osim drveća, europske šume dom su bogatom nizu životinja i biljaka. Mnoge se vrste nalaze isključivo u europskim šumama i ne pojavljuju se nigdje drugdje u svijetu. Veće životinjske vrste poput medvjeda, vukova i orlova, iako ne ovise u potpunosti o šumama, također se uvelike oslanjaju na ove ekosustave.

Šume su doživjele velike promjene tijekom posljednjih nekoliko stoljeća, a neke ranije uobičajene vrste ovisne o šumi sada se bore za opstanak. Direktive EU-a o prirodi štite više od 400 biljnih i životinjskih vrsta povezanih sa šumama i šumskim ekosustavima: više od 250 ptica, gotovo 30 vrsta vodozemaca, 48 člankonožaca, 57 sisavaca, 16 nevaskularnih biljaka, 13 gmazova, 10 mekušaca i četiri vaskularne biljke koje ovise o šumama zakonom su zaštićene u EU-u. Pjegavi daždevnjak (Salamandrina terdigitata), na primjer, obitava samo u Italiji.

ŠTO EU ČINI DA ZAŠTITI NAŠE ŠUME?

Zaštita bioraznolikosti šuma koordinira se na razini Europske unije. Postoje različite politike i strategije kako bi se osiguralo održivo gospodarenje šumama i očuvanje njihove bogate bioraznolikosti. Direktive EU-a o prirodi, posebno štitite ugrožene šumske vrste i staništa. U njihovom središtu je mreža Natura 2000 koja trenutačno uključuje više od 20.000 određenih područja za zaštitu šumskih staništa u EU-u.

Kao dio Europskog zelenog plana, Europska komisija razvila je novu Strategiju EU-a za šume. Ova se strategija temelji na ciljevima Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030., pokrivajući cijeli životni ciklus šuma od sadnje do sječe i promiče mnoge usluge koje šume pružaju. Strategija također ima za cilj osigurati zdrave i otporne šume koje značajno doprinose bioraznolikosti i klimatskim ciljevima, smanjuju prirodne katastrofe i reagiraju na njih, osiguravaju sredstva za život i podržavaju kružno gospodarstvo i ruralne zajednice.

level_5_slide_1

VIŠE INFORMACIJA

ŠUMSKI INFORMACIJSKI SUSTAV ZA EUROPU

FISE pruža jasne, jednostavne za korištenje, ažurirane informacije otvorenog pristupa o stanju i trendovima u europskim šumama.

FOREST.EEA.EUROPA.EU

The Biodiversity information system for Europe is a partnership between
the European Commission and the European Environment Agency.

Other European Information Systems