MORSKA STANIŠTA: MORSKE CVJETNICE SU MORSKE ŠUME

Morska područja također sadrže bogatu raznolikost staništa, u rasponu od stabilnog okoliša dubokog mora do vrlo dinamičnih obalnih voda. Morska staništa zaštićena u morima EU-a uključuju pješčane sprudove, naselja morske cvjetnice posidonije, morske špilje, grebene i dubokomorska staništa kao što su podmorske strukture nastale istjecanjem plinova. Većina ovih staništa također ugošćuje bogate životinjske zajednice. Livade morskih cvjetnica, na primjer, pružaju dom mnogima od njih, no ovo je stanište također ugroženo.

MORSKI SISAVCI

U europskim morima živi trideset i četiri vrste dupina, kitova i pliskavica, zajednički poznatih pod nazivom kitovi. Oni predstavljaju 42 posto svih vrsta kitova (Cetacea) poznatih diljem svijeta, a uključuju običnog ili obalnog dupina (Phocoena phocoena), običnog dobrog dupina (Tursiops truncatus) i kita perajara (Balaenoptera physalus). Mnoge vrste kitova su ronioci u dubokim morima. Ulješura (Physeter macrocephalus), na primjer, može zaroniti do dubine veće od 2000 metara u potrazi za svojom omiljenom hranom, divovskom lignjom.

Svi morski sisavci diljem EU-a strogo su zaštićeni Direktivom o staništima EU-a. Države članice EU-a moraju poduzeti odgovarajuće mjere kako bi izbjegle negativne utjecaje na populacije kitova. Kako bi bile u skladu sa pravom EU-a, mnoge su zemlje regulirale turističke aktivnosti u svrhu sprječavanja uznemiravanje kitova. K tomu, u zajedničkim europskim naporima koje koordinira Europska agencija za okoliš (EEA), države članice moraju redovito pratiti i izvješćivati o statusu morskih sisavaca. Uz to se i Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji EU-a također bavi određenim pritiscima na morske sisavce, kao što je podvodna buka.

OSTALI NAPORI EU-A ZA OČUVANJE OBALA I MORA

Mnogi napori i uspjesi u zaštiti europskog morskog okoliša koordinirani su na razini Europske unije. Uz Direktive EU-a o pticama i staništima, Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji posebno je posvećena rješavanju glavnih pritisaka na morski okoliš, kako bi se osiguralo poboljšanje kvalitete naših mora.

Europska komisija je 2020. godine pokrenula Strategiju EU-a za bioraznolikost do 2030., koja ima za cilj eliminirati ili smanjiti usputni ulov ugroženih vrsta na razinu koja omogućuje tim vrstama da se oporave.

Morski otpad postao je ozbiljan problem za mnoga obalna i morska staništa i vrste. U europskim morskim vodama 80 – 85 posto morskog otpada čini plastika (od čega 50 posto otpada na plastične proizvode za jednokratnu upotrebu), dok predmeti povezani s ribolovom čine 27 posto. Direktiva EU-a o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš uvodi mjere za zabranu proizvoda za jednokratnu upotrebu izrađenih od plastike za koje je na tržištu dostupna alternativa, radi smanjenja plastičnih spremnika za hranu i čaša za piće i zasebnog prikupljanja plastičnih boca. Pozitivan utjecaj ovih mjera na morski okoliš trebao bi postati značajan u bliskoj budućnosti.

EU pruža financijsku potporu za očuvanje i poboljšanje morske bioraznolikosti kroz Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EMFF) i Program za okoliš i djelovanje u području klime (LIFE). U okviru ova dva programa financirani su mnogi uspješni morski i obalni projekti.